U Gospiću se predstavlja knjiga koja vraća iz zaborava znamenitog Kosinjanina

U Gospiću će idućeg tjedna biti predstavljena nova knjiga autora Ivana Mancea pod naslovom “Prvi hrvatski tiskar Broz žakan”, koja donosi još jedno vrijedno istraživanje o počecima hrvatskog tiskarstva i ulozi Kosinja u nacionalnoj kulturnoj povijesti.

Predstavljanje knjige u Gospiću

Predstavljanje će se održati u petak, 24. travnja 2026. godine u 18:00 sati u Samostalnoj narodnoj knjižnici Gospić.

O knjizi će, uz autora, govoriti povjesničar Josip Jurčević, pedagog Ante Bežen i vlč. Pero Jurčević, dok će program moderirati Milan Šarić, ravnatelj knjižnice.

Posjetitelji će imati priliku uživo vidjeti malu bistu Ambroza Kacitića te kupiti knjige “Kosinjska tiskara” i “Prvi hrvatski tiskar Broz žakan” po promotivnim cijenama.

Tko je bio Ambroz Kacitić?

Knjiga obrađuje život i rad autohtonog Kosinjanina Ambroza Kacitića od plemena Kolunića (Broza žakna), prvog hrvatskog tiskara. Osim tiskarskog posla, Kacitić je obavljao cijeli niz drugih uloga: bio je pisar glagoljice, bosančice i latinice, đakon, svećenik, pavlin, matematičar, slagar, bliski suradnik Anža Frankapana Brinjskog, prepisivač liturgijskih knjiga, javni bilježnik, pravnik i učitelj.

Kosinjska tiskara i nastanak Prvotiska

Knjiga donosi rezultate opsežnog povijesnog istraživanja kojim je potvrđeno postojanje pavlinskog samostana u Kosinju, pri čemu se s pouzdanim povijesnim dokazima isključuje Roč kao moguće mjesto pripreme za tisak hrvatskog Prvotiska. Posebno je naglašena uloga Kosinja i Kosinjske tiskare kao stvarnog lokaliteta nastanka Prvotiska, dovršenog 22. veljače 1483.

U čast Ambrozu Kacitiću proveden je projekt postavljanja njegovog poprsja i tri prateće spomen-ploče, koje su svečano otkrivene 29. lipnja 2025., te četvrte spomen-ploče posvećene Kosinjskoj tiskari, koja je postavljena u Kosinjskom Bakovcu i čije će svečano otkrivanje biti 22. veljače 2026.

Knjiga donosi hodogram postavljanja spomenika te analizira druge spomenike prvaka hrvatskog tiskarstva u Senju, Rijeci, Urachu, Nedelišću i Zagrebu, stavljajući ih u širi povijesni kontekst nastanka i razvoja hrvatskog tiskarstva.

 

---

Foto: Gospićko-senjska biskupija