Troskot: “Lika nije ničiji laboratorij, niti će Ličani biti kunići koji će se testirati ovdje”

“Lika nije ničiji laboratorij, niti će Ličani biti kunići koji će se testirati ovdje”, poručio je Mostov zastupnik Troskot na današnjoj konferenciji za medije ispred pogona za preradu litija u zoni poslovnih namjena „Smiljansko polje“.

Upozorio je kako je zabrinjavajuće što se u Hrvatskoj planira otvaranje prvih kemijskih postrojenja povezanih s litijem u Europi, bez provedene studije utjecaja na okoliš i bez mišljenja nadležnog ministarstva, i to na području na kojem ljudi žive.

Kao drugu spornu točku naveo je pregled zemljišnih knjiga te najavio novo pitanje ministrici zaštite okoliša. Prema njegovim riječima, kupljeno je oko 800 tisuća četvornih metara pašnjaka i oranica, za što sumnja da je učinjeno kako bi se projekt rasparcelirao i izbjegle stroge kontrole.

“To neće tako ići, ne mogu se takva zdanja i takvi novi kemijski procesi raditi u Lici, koja je centar i srce naše Hrvatske, bez detaljnih analiza i bez ozbiljnih studija utjecaja na okoliš”, naglasio je.

Dodao je kako se projekt stalno mijenja, da je prošao kroz više transformacija te da javnost i dalje ne zna koji je konačni proizvod i što će se točno ondje raditi. Kao dodatni problem istaknuo je i pitanje porijekla imovine.

“Kako se to nitko ne pita, potencijalno je to povezano s Rusijom. Gdje je sigurnosno-obavještajna služba da se vidi porijeklo tog kapitala i ljudi koji su investitori ovdje?”, upitao je Troskot.

“Nedavno vidim da je gradonačelnik Gospića mijenjao pločice u svojim ramenima, za malo vremena će Ličani morati mijenjati pločice na svojim plućima. Nije li dosta tog otpada koji se ovdje iskrcava? Jučer smo izašli s podatkom da je do čak milijun tona otpada ovdje u Lici, sad ćemo još raditi ozbiljne kemijske procese koje apsolutno nitko ne pregledava. S ljudima i sa životima Ličana i Ličanki i Hrvata općenito se nitko neće igrati”, poručio je.

Troskot je naglasio da mu nije jasno kako su izdane dozvole za takve projekte bez ozbiljnih analiza i studija.

“Ovo nije samo industrijska zona, tu su kuće, tu je pekarnica gdje će sav taj litijski prah završavati na kruhu koji završava po cijeloj Lici. Je li o tome netko vodi računa?”, upozorio je.

Istaknuo je kako su u susjednim državama zbog projekata vezanih uz litij organizirani veliki prosvjedi te da su takvi projekti ondje stopirani i po više godina, dok se u Lici, kako tvrdi, sve odvija bez jasnih informacija.

“Ne zna se porijeklo kapitala, ne zna se kamo to ide, ne zna se tko kupuje te oranice, ne zna se tko stoji iza toga, pa dokle ćemo mi to ovako više?”, rekao je.

Naglasio je da su ljudi u Lici najvažniji i da nijedan projekt ne smije biti iznad njih.

“Ne postoji taj projekt, ne postoji taj profit, ne postoji ta međunarodna institucija, OECD ili nešto tako, što je važnije od naših ljudi ovdje. Tek kad je tu zadovoljen uvjet življenja i života, onda možemo razgovarati o bilo kakvim drugim nacionalnim ciljevima.”

Na kraju je najavio da će za tjedan dana uputiti novo pismo ministrici te održati novu konferenciju za medije na kojoj će tražiti jasna objašnjenja.

“Tko su ti investitori, koji su njima ciljevi, što hoće napraviti ovdje? Negdje mora postojati granica. Ako smo mi suverena država unutar Europe, NATO saveza, to se mora ispitati, pogotovo porijeklo imovine koja je potencijalno iz Rusije”, zaključio je.

Na pitanje novinara vjeruje li državi, Troskot je odgovorio da ne vjeruje jer to se najbolje pokazalo na primjeru ilegalnog otpada u Lici.

“Da se netko par godina vozi, to sam jučer rekao, u alkoholiziranom stanju od Zagreba do Gospića, svaki dan, koja bi bila vjerojatnost da ga uhvati i zaustavi policija? Dakle, godinama i to vi najbolje znate jer smo zajedno svi to prolazili, šleperi su dolazili i dolaze, pogotovo po noći, i iskipavali su ilegalni otpad”, rekao je.

Prema njegovim riječima, stvarna količina otpada u Lici višestruko je veća od službeno prikazane i iznosi oko milijun tona. Upozorio je i da će se dio tog otpada, kroz građevinske tvrtke, ponovno pojavljivati na tržištu.

“Plastika, teški metali, kemikalije kao što je PFAS ili PAH ulje će završavati samljeveni, prerađeni, u građevinskim materijalima. Tek onda dolazi opasnost, jer PFAS, dakle kemikalije i teški metali u betonu, iako su fizički blokirani, to ne znači da se kroz vrijeme ne mogu se širiti dalje i unutar prostora gdje ljudi žive”, dodao je.

Naglasio je kako takav sustav nije mogao funkcionirati bez sudjelovanja države, jer je netko morao odobriti uvoz otpada iz Italije, te da se, kako tvrdi, sličan obrazac ponavlja i u ovom slučaju.

“Nije to samo sad Lika, tu je i Benkovac i određena druga odlagališta. Baš zbog toga ne vjerujemo centralnoj državi, a najbolji pokazatelj toga vam je glavni državni inspektor Mikulić, koji je pao ni manje ni više nego zbog ilegalnog otpada koji je u manjoj količini prikazan u Lici. Dakle, puta 30 je realna količina”, naglasio je.

Poručio je kako će se stvarni razmjeri problema vidjeti tek tijekom sanacije, koja će se financirati državnim i europskim sredstvima, dok će građani dugoročne posljedice plaćati i kroz utjecaj na zdravlje.

“Najbolje to možete vidjeti na primjeru Senja, koji ima iznadprosječni broj od raka oboljelih osoba, to već izvještavaju portali. Osuđujemo li mi gospodina Šinceka? Ne. Ali može li se otpad koji se nalazi kod Senja korelirati s bolestima koje se tamo javljaju, tu je itekako odgovor da.”

 

---

Foto: Hrvoje Kostelac