Što je bipolarni afektivni poremećaj koji ima dvostruki ubojica iz Gospića?

Hrvatsku je potresla vijest o dvostrukom ubojstvu u Gospiću, u kojem je osumnjičeni muškarac ubio vlastitu majku i baku. Prema informacijama koje su se pojavile nakon uhićenja, riječ je o osobi kojoj je ranije dijagnosticirana teška psihička bolest, bipolarni afektivni poremećaj (BAP).

Prema pisanju medija, upravo su majka i baka bile osobe koje su mu, otkako mu je dijagnosticirana bolest, pokušavale pomoći na sve načine kako bi njegovo stanje držao pod kontrolom. To je mogao postići uzimanjem propisane terapije, no kada bi mu se stanje privremeno popravilo, znao bi prestati uzimati lijekove. Tada bi se situacija ponovno pogoršavala do te mjere da je morao biti hospitaliziran.

Budući da se u medijskim izvještajima ta dijagnoza često spominje u kontekstu ovog slučaja, odlučili smo čitateljima pojasniti što je zapravo bipolarni afektivni poremećaj.

Što je bipolarni poremećaj?

Bipolarni poremećaj zdravstveno je stanje koje pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Prema podacima HZJZ-a, oko 1 % odraslih ima bipolarni afektivni poremećaj koji karakteriziraju snažne promjene raspoloženja, energije i razine aktivnosti. Osobe koje žive s ovim poremećajem izmjenjuju razdoblja izrazito povišenog raspoloženja, poznata kao manija ili hipomanija, s razdobljima duboke depresije.

Manična epizoda

Manija je stanje izrazito povišenog raspoloženja i energije. U tom razdoblju osoba može osjećati da ima neograničenu snagu, samopouzdanje i velik broj ideja. Misli mogu biti ubrzane, govor brži nego inače, a potreba za snom znatno smanjena.

U takvom stanju ljudi često donose impulzivne odluke i upuštaju se u rizična ponašanja. Mogu imati osjećaj pretjerane važnosti ili uvjerenje da su sposobni za stvari koje realno nisu moguće. U težim slučajevima manične epizode mogu se pojaviti i psihotični simptomi, poput halucinacija ili čvrstih uvjerenja koja nisu u skladu sa stvarnošću.

Depresivna epizoda

Suprotno maniji, depresivna epizoda obilježena je dubokim osjećajem tuge, bezvoljnosti i gubitkom interesa za aktivnosti koje su prije donosile zadovoljstvo. Osobe se mogu osjećati iscrpljeno, imati poteškoće s koncentracijom te osjećaj bezvrijednosti ili krivnje.

Spavanje može biti poremećeno, bilo kroz nesanicu ili pretjeranu potrebu za snom. U nekim slučajevima javljaju se i suicidalne misli. Depresivne faze često traju tjednima ili mjesecima i mogu snažno utjecati na svakodnevni život, odnose i radnu sposobnost.

Uzroci poremećaja

Uzroci bipolarnog poremećaja su kompleksni. Stručnjaci smatraju da nastaje kombinacijom genetskih, bioloških i okolišnih čimbenika. Osobe koje u obitelji imaju povijest mentalnih poremećaja imaju nešto veći rizik za razvoj ove bolesti. Stresni životni događaji, poput trauma ili velikih gubitaka, mogu potaknuti pojavu epizoda kod osoba koje već imaju predispoziciju za poremećaj.

Prosječna dob početka bolesti je oko 25 godina, ali može se javiti i ranije, a stanje jednako pogađa muškarce i žene.

Kako se bipolarni poremećaj liječi? 

Bipolarni afektivni poremećaj najčešće se liječi kombinacijom lijekova i psihoterapije. Stabilizatori raspoloženja i drugi psihijatrijski lijekovi pomažu u smanjivanju naglih promjena raspoloženja, dok psihoterapija pomaže osobama da bolje razumiju svoje stanje i prepoznaju rane znakove pogoršanja. Liječenje je važno provoditi kontinuirano. Bipolarni poremećaj ozbiljno je, ali liječivo stanje koje zahtijeva dugotrajnu terapiju, razumijevanje okoline i sustavnu podršku zdravstvenog sustava.

Uz pravovremenu terapiju, podršku obitelji i zdravstvenog sustava, mnoge osobe s bipolarnim poremećajem mogu živjeti stabilno i funkcionalno, zbog čega je važno o mentalnom zdravlju govoriti otvoreno i bez stigme.

Osobe koje se suočavaju s bipolarnim afektivnim poremećajem pomoć mogu potražiti u psihijatrijskim klinikama, bolnicama i centrima za mentalno zdravlje diljem Hrvatske, među kojima su:

• Klinika za psihijatriju Vrapče (Zagreb)

• Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan (Zagreb)

• KBC Zagreb – Klinika za psihijatriju

• KBC Split – Klinika za psihijatriju

• KBC Rijeka – Klinika za psihijatriju

• KBC Osijek – Klinika za psihijatriju

• Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar – Centar za mentalno zdravlje