Odraz vodnih imenica u imenima ličkih naselja

Hidrološka i geomorfološka obilježja krša u Lici, vodotoci koji dobivaju vodu iz krških vrela i najčešće je gube u ponorima na kraju polja, njihova nestalnost, povremenost i presudna životna važnost utjecale su na motivaciju imenovanja vrela, potoka i pritoka, većih i manjih rijeka, blatišta i zbirališta, bunara i napojišta, ime regije, subregija, etničkih skupina, rodova i plemena, ali i na oblikovanje i opstojnost života opredmećenog u imenima mnogih ličkih naseljenih mjesta.

Lički se krajobraz kroz povijest mijenjao, šumske su se površine povlačile pred obradivim površinama, vode, koje su često plavile lička krška polja, regulacijom su usmjerene u kontrolirane tokove, a lička naselja koja su podizana uz vode, često su nestajala ili mijenjala svoja imena. Važnost voda u Lici ogleda se u njezinom gospodarskom, prometnom, obrambenom, kulturnom, jezičnom i religijskom životu. Utječući na najvažnije segmente njezinog regionalnog identiteta, voda i vodne su se imenice odrazile u horonimima, etnonimima, hidronimima i naravno ojkonimima.

Proces imenovanja, broj i struktura hidronimijskih ojkonima u Lici svjedoče, bez obzira na povijesne okolnosti, demografske mijene, trendove i jezična nadslojavanja, o važnosti i osobitostima ličkih voda i njihovih imena, na identifikacijskoj i konotacijskoj, dijakronijskoj i sinkronijskoj razini. Iz korpusa ekscerpiranih, povijesnih i suvremenih, imena naseljenih mjesta u kojima su se odrazile vodne imenice, toponomastičkim razredbenim metodama ističu su se sljedeće motivacijske, tvorbene i kategorije utemeljene na jezičnom podrijetlu imena :

1. Nazivi mjesta oblikom jednaki hidronimijskim imenicama: Brlog, Jezero, Klanac Vrelo, Luka, Luka, Mlakva, Mokro, Otok, Ruja, Vir

2. Nazivi mjesta oblikom jednaki hidronimima: Bijela Rijeka, Krbava, Plitivička Jezera, Smrdelj, Zrmanja

3. Nazivi mjesta izvedeni od hidronimijskih imenica ili od hidronima

a) Pluralizacijom: Buci, Mekote, Plitvice, Ponori, Ponori, Rosulje, Rosulje, Vrela

b) Deminucijom: Dražica, Jezerce, Krbavica, Lokvica, Otočac, Uvalica, Vodnica, Žabica

c) Deminucijom i pluralizacijom: Melnice, Ričice

d) Kao sastavljenica: Glibodol, Trolokve, Vodoteč

e) Kao izvedenica:
– Prefiksacijom: Ardocij, Nadvrelo, Međuvođe, Neteka, Podlapača/Podlapac, Podslunj, Rastoka, Zabarje, Zabarje, Zablato, Zamošćani/Zamošćane, Zapotočje, Zavođe
– Sufiksacijom: Barinovac, Čerčan, Homoljac, Jezerane, Kalinovača, Kalinovača, Lukavac, Mrsinj, Mutilić, Mutnica, Resane/Resani, Rujnica, Slivnik, Smokrić, Živulja

f) Kao složeno ime:
– Prema tipu pridjev + imenica: Crni Kal/Čerman Kal, Crno Jezero, Crno Jezero, Grabova Lokva, Pištalska Draga, Pod Korita, Vodena Glava, Žuta Lokva, Žuta Lokva

– Naknadnom identifikacijom: Babića Most, Bara Lešćarska, Brloška Dubrava, Čanačka Korita, Dabar Zabarje, Donja Suvaja, Donji Babin Potok, Donji Lapac, Drakulić Rijeka, Gornja Skela, Gornje Vrelo Gacke, Gornji Babin Potok, Kaniža Gospićka, Kaniža Perušićka, Kestenova Korita, Kolakove Bare, Korita Lapačka, Križ Kamenica, Ladišić-Most, Lički Ribnik, Majerovo Vrilo, Marešov Tuk, Nikšića Most, Plitvica Selo, Plješivička Kalinovača, Ponor Korenički, Ponorac Brotnjanski, Rajanovo Vrelo, Ruja Došenova, Stanković Tuk, Tuk Bjelopoljski, Vrelo Gacke, Vrelo Koreničko, Zamost Kosinjski, Zrmanja Vrelo

Jezično podrijetlo imena svjedoči povijesni kontinuitet važnosti vode u imenima pa, primjerice, predrimskom sloju pripadaju Ardocij, Mrsinj, Muravčani, romanskom: Kaniža (Gospićka i Perušićka), a orijentalnoga je podrijetla Gornja Skela.

Lička ojkonimija odražava geomorfološke, kulturne, gospodarske, sociološke i jezične osobitosti Like. Ona u sebi čuva tragove jezičnih nadslojavanja nastalih u jezičnim kontaktima, ali i u okolnostima dominacije pojedinih naroda, politika, a onda i jezika kao posljedice povijesnih okolnosti u kojima se Lika nalazila od najstarije povijesti do suvremenog doba i migracijskih procesa, posebno nakon oslobođenja od osmanlijske vlasti, koji su presudno utjecali na fizionomiju suvremene ličke toponimije.

Vode su u Lici, kao i u ostalim krškim predjelima, iznimno važne, a njihova se osobitost i važnost ogleda i na identitetskoj razini na kojoj se ime rijeke Like proširilo na ime regije i njenih stanovnika, u nekim okolnostima i šire od njenog povijesnog i geografskog prostiranja. U srednjovjekovnoj Lici taj se proces odnosio na sve važnije ličke rijeke po kojima su imenovane onodobne županije: Gacka, Lička, Krbavska, Hotučka i Unska. Istraženi korpus ličke povijesne i suvremene toponimije otkrio je relativno velik broj ojkonima u kojima se odražavaju vodne imenice što upućuje na zaključak da je voda u Lici imala snažan identifikacijski i konotacijski potencijal koji se na razini ojkonima u različitim tvorbenim oblicima, koji svjedoče o različitim jezičnim i izvanjezičnim utjecajima, sačuvao do danas.

I.M.

Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Otočac.