Obnavlja se povijesna cesta preko Velebita koja oduševljava putnike svojom ljepotom

Park prirode Velebit je u suradnji s Hrvatskim cestama d.o.o. pripremio i prijavio prijedlog projekta izrade projektno-tehničke dokumentacije za sanaciju najoštećenijih i najugroženijih dijelova povijesne Majstorske ceste preko Velebita i to na njezinom reprezentativnom dijelu u području Tulovih greda.

Majstorska cesta, otvorena za javnost 1832. godine, smatra se remek djelom cestovnog graditeljstva, zaštićeno je kulturno dobro i jedan od simbola parka prirode Velebit. Ova povijesna prometnica već gotovo dva stoljeća oduševljava putnike svojom ljepotom i iznimnim graditeljskim rješenjima.

Povijesna Majstorska cesta povezala je Dalmaciju i unutrašnjost Hrvatske

Izgrađena davne 1832. godine na inicijativu Habsburške Monarhije, Majstorska cesta trebala je skratiti put do Zadra i Dalmacije, koji je dotada išao Dalmatinom preko Gospića i Gračaca. Nova cesta preko Velebita trebala je povezati Sveti Rok i Obrovac preko prijevoja Mali Alan te ubrzati poštanski promet i trgovinu između primorja i unutrašnjosti.

Za izgradnju ove prometnice zaslužan je hrvatski vojni graditelj Josip Kajetan Knežić. Cesta duga 41 kilometar gradila se jedanaest godina. Nakon faze planiranja i trasiranja, radovi su započeli 1825. godine.

Legenda o gradnji Majstorske ceste i “zlatnoj pogodbi”

Graditelj Knežić nailazio je na brojne izazove. Probijanje stijena na nepristupačnom velebitskom terenu činilo se gotovo nemogućim zadatkom.

Prema legendi, kada bi se radnici žalili da je cestu nemoguće probiti, Knežić bi ih upitao: “Može li kilogram zlata za istu težinu kamena?”

Zbog složenosti radova troškovi izgradnje znatno su porasli, što je izazvalo i nezadovoljstvo bečkog dvora. Ipak, Knežić nije odustajao, a cesta je naposljetku dovršena i svečano otvorena 4. listopada 1832. godine.

Majstorska cesta – remek-djelo cestogradnje na Velebitu

Naziv Majstorska cesta dobila je jer je već u vrijeme izgradnje bilo jasno da je riječ o iznimnom graditeljskom pothvatu. Smatra se jednim od najvećih dostignuća cestogradnje 19. stoljeća te prvom modernom prometnicom koja je Dalmaciju izravno povezala s kopnenom Hrvatskom.

Unatoč primitivnim alatima tog vremena, graditelji su vrlo vješto probijali stijene, projektirali serpentine i precizno izračunavali nagibe. Maksimalni nagib ceste iznosio je oko 5,5 posto, što je i danas u skladu sa suvremenim prometnim standardima.

Teški kameni potporni zidovi na strmim liticama svjedoče o iznimnom zidarskom i klesarskom umijeću Knežića i njegovih majstora, među kojima su većinom bili Ličani i Primorci.

Prijedlog projekta sanacije Majstorske ceste prijavljen je na Poziv Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za predlagatelje programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara za 2026. godinu.

 

 

---

Foto: YouTube screenshot