
INTERVJU Mladi znanstvenik ličkih korijena Marko Uzelac: Metanski hidrati se smatraju izvorom energije budućnosti
U organizaciji Odjela za tehničku kulturu Matice hrvatske večeras će se u Zagrebu održati predavanje pod nazivom “Važnost metanskih hidrata i njihovo generiranje u laboratorijskim uvjetima”, koje otvara zanimljivu temu potencijalnih izvora energije budućnosti.
Tim povodom razgovarali smo s jednim od predavača, Markom Uzelcem, studentom diplomskog studija Naftno i geoenergetsko inženjerstvo i menadžment na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Ovaj mladi znanstvenik ličkih korijena već se istaknuo nizom zapaženih postignuća, dobitnik je pet Dekanovih nagrada i Rektorove nagrade za uspjeh od međunarodnog značaja te srebrne medalje na međunarodnoj izložbi INOVA 2024., a lani je sudjelovao i na strukovnom natjecanju SPE PetroBowl u Parizu 2025. Ujedno je i višegodišnji stipendist Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zahvaljujući visokim ocjenama.
Zajedno s prof. dr. sc. Tomislavom Malvićem i izv. prof. dr. sc. Borivojem Pašićem te bratom Lukom Uzelcem večeras će govoriti o uporabnom modelu pod nazivom “Komora za proizvodnju metanskih hidrata u laboratorijskim uvjetima” kojim bi se metanski hidrati mogli generirati uz relativno niske financijske izdatke što je ujedno bila i tema njihovog znanstvenog rada objavljenog u ukrajinskom časopisu Mining of Mineral Deposits.
U razgovoru za Lika Club Marko Uzelac nam je otkrio što ga je usmjerilo prema ovom studiju, čime se bavi njihovo istraživanje, što ga motivira na postizanje visokih akademskih rezultata te kakvi su mu profesionalni planovi za budućnost.
1. Gdje su Vaši lički korijeni i što Vas je usmjerilo prema studiju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu?
Rođen sam i odrastao u Zagrebu, no s tatine strane, baka i djed su iz Gospića, kao i stric te mlađi bratići, zbog čega u Gospić uvijek vrlo rado dolazim, kako za blagdane, tako i za ljetne i zimske praznike.
Prema studiju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu zapravo me najviše usmjerio razgovor s mojim roditeljima, budući da je zadnju godinu srednje škole neizostavna tema svakog razgovora u našoj kući bio izbor fakulteta i nastavak školovanja. Prilikom izbora fakulteta, najbitnije mi je bilo da struka kojom ću se baviti, uz sadašnjost, ima i veliku perspektivu u budućnosti te da je posao dinamičan. Tako se kao jedna od opcija koja idealno odgovara tim karakteristikama nametnuo i Rudarsko-geološko-naftni fakultet, a nakon što sam čuo iskustva ljudi koji su završili Rudarsko-geološko-naftni fakultet i koji su dugi niz godina radili u struci, izbor je postao vrlo jednostavan i danas sam sretan i zadovoljan što sam student Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

2. Možete li na jednostavan način objasniti temu Vašeg predavanja i što Vas je privuklo tom području?
Tema predavanja su metanski hidrati koji se smatraju izvorom energije budućnosti. Iako se za metanske hidrate zna već dugi niz godina, to područje je i dalje u razvoju po pitanju njihovog iskorištavanja u energetske svrhe. Metanski hidrati se uglavnom javljaju u polarnim područjima i to u permafrostu te u podmorjima rubnih dijelova kontinenata, a nastaju pod uvjetima visokih tlakova i niskih temperatura.
Metanski hidrati pripadaju skupini klatrata kod kojih jedna molekula, u ovom slučaju molekula vode, formira kavezastu strukturu unutar koje se zarobljava druga molekula, odnosno metan i na taj način su velike količine metana zarobljene u kristalnoj strukturi leda. Procjenjuje se da su količine metana sadržane u metanskim hidratima gotovo dvostruko veće od konvencionalnih rezervi svih fosilnih goriva zajedno te da ako bi se uspjelo pridobiti samo 20% tih količina, da bi to bilo dovoljno za opskrbu energijom za sljedećih 200 godina.
Unatoč tomu što je do danas provedeno tek nekoliko testnih proizvodnji iz ležišta metanskih hidrata kako bi se dobio uvid u mogućnost iskorištavanja ovog potencijalnog izvora energije i da se komercijalna proizvodnja iz takvih ležišta tek treba ostvariti, metanski hidrati su vrlo zanimljivi i za proučavanje u laboratorijskim uvjetima.
Međutim, postojeća laboratorijska oprema za njihovo generiranje u kontroliranim uvjetima uglavnom je karakterizirana visokom cijenom što ju za mnoge istraživačke timove, a koji raspolažu sa dovoljno akademskog znanja kojeg žele proširiti eksperimentalnim radom, čini teško dostupnom. Iz tog razloga potrebno je osigurati veću pristupačnost te opreme, čijom smo se problematikom bavili posljednjih nekoliko mjeseci, a uz to svakako me privukao i njihov veliki globalni značaj.
Kao rezultat našeg višemjesečnog rada i istraživanja, uspjeli smo osmisliti koncept jednog malog uporabnog modela kojim bi se metanski hidrati mogli generirati u laboratorijskim uvjetima uz relativno niske financijske izdatke za njegovo sastavljanje, a koji je prihvaćen i od strane Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Ovaj uspjeh ujedno pokazuje i koliko se kvalitetne stvari rade na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

3. Dobitnik ste niza priznanja, uključujući Dekanove i Rektorovu nagradu te srebrnu medalju na međunarodnoj izložbi INOVA 2024, koje Vam od tih postignuća najviše znači i zašto?
Sva dosadašnja priznanja za mene imaju veliku vrijednost, budući da svako od njih predstavlja potvrdu prepoznatog rada i truda koji sam uložio tijekom svog dosadašnjeg studija, zbog čega bi teško izdvojio jedno od njih kao posebno.
4. Što Vas najviše motivira za postizanje tako visokih rezultata i kako uspijevate održati kontinuitet izvrsnosti tijekom studija?
Mogu reći da sam se stvarno pronašao u naftnom inženjerstvu i da me jako puno stvari zanima u području naftnog inženjerstva, zbog čega motiva za istraživanjem, proučavanjem i usavršavanjem nikada ne nedostaje.
Što se tiče održavanja kontinuiteta izvrsnosti tijekom studija, mislim da mi u tome dosta pomažu disciplina i organiziranost koje sam stekao kroz sport (nogomet) kojim sam se, prije nego što sam krenuo na fakultet, bavio na profesionalnoj razini. Te navike koje sam stekao kroz sport, za mene su danas od velike koristi i u akademskom okruženju. Također, imam veliku podršku obitelji i prijatelja koja mi puno znači.

5. Na projektu ste surađivali i s bratom blizancem, kako je izgledala ta suradnja i nadopunjujete li se kroz različite pristupe ili dijelite sličan način razmišljanja?
Suradnja je bila jako dobra, brat je također jako organiziran i odgovoran, zbog čega je suradnja bila vrlo laka i samo za poželjeti. Što se tiče projekta, suradnja je izgledala na način da smo nakon provedenog početnog istraživanja, podijelili radne zadatke na način da je svatko bio odgovoran za svoj dio, te iako dijelimo sličan način razmišljanja, u rješavanju problema, često se nadopunjavamo kroz raspravu i na taj način dolazimo do rješenja. Tako je bilo i tijekom ove suradnje.
6. Kakvi su Vaši profesionalni planovi za budućnost?
Trenutno privodim prvu godinu diplomskog studija Naftno i geoenergetsko inženjerstvo i menadžent kraju i neki moj kratkoročni cilj je zadržati kontinuitet svog dosadašnjeg rada i maksimalno iskoristiti sve prilike koje mi se pružaju na fakultetu.
Po završetku svog diplomskog studija nadam se zaposliti u naftnoj kompaniji koja će mi omogućiti kvalitetne uvjete za moj profesionalni razvoj kao naftnog inženjera.

Foto: Privatna zbirka

Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
