FOTO U Otočcu održana tribina o hrvatskom mileniju i otkrivena spomen-ploča na tragične događaje iz 1923.

Na sinoć održanoj tribini Ogranka Matice hrvatske u Otočcu, pod nazivom „Gacka i velegod Hrvatskoga Kraljevstva“, izlagala su dvojica uglednih hrvatskih povjesničara.

Dr. sc. Mario Jareb iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu govorio je o obilježavanju 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine, svojevrsne preteče ovogodišnjeg obilježavanja 1100. obljetnice.

“U čast onoga što se tada smatralo 1000. obljetnicom krunidbe kralja Tomislava, kao prvog hrvatskog kralja, priređene su velike proslave diljem hrvatskih zemalja. U pozadini je stajala želja za afirmacijom hrvatskog nacionalnog identiteta, hrvatske državnosti i slobode.

Cijeli taj niz događaja je imao velik utjecaj na tadašnje hrvatske generacije da upravo zadrže svoju nacionalnu svijest, da afirmiraju nacionalni identitet i u tom smislu ti događaji su bili od vrlo velike važnosti u tadašnjem hrvatskom trenutku”, rekao je dr.sc. Jareb.

Dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, u svom izlaganju dao je pregled političkih i društvenih okolnosti u Gackoj i Otočcu u vrijeme hrvatskog milenija i u razdoblju između dvaju svjetskih ratova.

“Tada je Otočac bio u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, u kojoj se smatralo da su i Srbi, i Hrvati, i Slovenci jedan narod, u kojoj je hrvatski narod bio u podređenom položaju i u kojoj su se ovdje u Otočcu dogodile žrtve i stradanje”, istaknuo je dr.sc. Holjevac.

“Kada je bila izborna skupština Hrvatske republikanske seljačke stranke 1923., otvorena je paljba na okupljeni narod, jedan je dječak od 12 godina smrtno ranjen, idući dan je podlegao ranjavanju, nekoliko ljudi je još ranjeno”, rekao je dr.sc. Holjevac.

Govoreći o svakodnevici u tom razdoblju, Holjevac je istaknuo da je Otočac bio kotarsko središte s oko 4000 stanovnika, no suočen s nizom problema, osobito tijekom 1930-ih.

“Čitav niz institucija je ovdje bio, a 30-ih godina je i u Švici sagrađena hidrocentrala, što je bio početak elektrifikacije. S druge strane, diktatura kralja Aleksandra i svjetska gospodarska kriza prelili su se i ovdje, pa Otočac tih 30-ih godina stagnira, nedostaje moderna pučka škola, bolnica je pretrpana, nedostaje zarazni paviljon i čitav niz drugih stvari koje tada više nedostaju nego što ih ima. Nastupa jedna razdoblja zapuštenosti u kojem je Otočac stagnirao i u tom je stanju i dočekao 1941., Drugi svjetski rat i raspad Kraljevine Jugoslavije”, rekao je dr.sc. Holjevac.

Uoči tribine na Trgu Dražena Bobinca u Otočcu otkrivena je spomen-ploča u znak sjećanja na tragične događaje iz 1923. godine. U povodu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, spomen ploču je podigao Ogranak Matice hrvatske u Otočcu.

Foto: Hrvoje Kostelac

Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.