Sve veći broj poduzetnika u Hrvatskoj susreće se s pitanjem kako financirati projekte zelene tranzicije. Odgovor sve češće leži u konceptu ESG-a – okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika. Ono što je donedavno zvučalo kao fraza za korporativne izvještaje, danas je postalo ključan kriterij banaka i investitora. Tvrtke koje mogu dokazati održiv učinak lakše dolaze do kapitala, a pritom često uživaju i niže kamatne stope.
Razlog je jasan. Europske institucije već godinama potiču banke da procjenjuju rizike kroz ESG prizmu. Od siječnja 2025. to je i obveza: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) propisala je da banke moraju identificirati, mjeriti i pratiti ESG rizike te ih ugraditi u svoju politiku kreditiranja. Ako je projekt održiv, rizik se smatra nižim, a cijena novca povoljnijom. Tu se otvara prostor za posebne instrumente financiranja. Jedan od najzanimljivijih su takozvani Sustainability-Linked krediti, u kojima je kamatna stopa vezana uz ostvarenje unaprijed definiranih ciljeva. Ako poduzeće, primjerice, smanji emisije CO₂ za dvadeset posto, marža na kredit se automatski smanjuje. Ako ciljevi nisu ostvareni, kamata može i porasti. Riječ je o modelu koji je već standardiziran na europskoj razini i sve se češće nudi i manjim poduzećima. Uz to postoje i javne garancije i subvencije te potpore, kroz HBOR, HAMAG-BICRO, NPOO, InvestEU, EU fondovi, Modernizacijski fond ili linije Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Upravo te mjere dodatno umanjuju rizik i omogućuju da krajnji korisnik dobije kredit jeftiniji od tržišnog.
Hrvatska praksa pokazuje da interes postoji, ali i da su prepreke i dalje značajne. Istraživanje Hrvatske gospodarske komore provedeno na gotovo dvjesto poduzeća pokazalo je da gotovo dvije trećine želi koristiti subvencionirane instrumente održivog financiranja. Ipak, među onima koji su već krenuli u zelenu tranziciju, tek manji dio ima dovoljno vlastitih sredstava. Većina je zainteresirana za zelene projekte, poput solarnih elektrana, energetske učinkovitosti i modernizacije opreme, dok tranzicijsko i društveno financiranje dolaze nešto kasnije na listi prioriteta. Najtraženiji oblici financiranja su projektni krediti, održivi zajmovi i leasing, a ono što poduzetnici redovito ističu kao prepreku jesu komplicirani postupci, manjak jasnih informacija i previše administracije. Upravo to pokazuje da je dobra priprema, jasna prezentacija projekta i pravovremeno informiranje često važnije od same dostupnosti sredstava.
Istraživanje LEAD projekta provedeno na tržištima Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, ukazalo je da postoje značajni financijski izazovi. Potrebna ulaganja u ESG inicijative predstavljaju izazov, osobito za manje tvrtke. Njih 15,3% je ukazalo na nedostatak proračuna za financiranje tranzicije.
Iz tog razloga u ovom članku želimo približiti očekivanja onih koji ocjenjuju vaše investicije, ali i prikazati koji su sve financijski alati prisutni na tržištu, da se svima vama približe mogućnosti financiranja vaše tranzicije poslovanja.
Gdje su “povoljniji novci” u Hrvatskoj?
Dakle, ako razmišljate o novoj opremi, vozilu na alternativna goriva, solarima na krovu ili energetski učinkovitijoj proizvodnji, vrijedi znati da banke i fondovi danas nagrađuju upravo takva ulaganja. U Hrvatskoj se danas povoljniji izvori financiranja mogu pronaći na nekoliko razina. HBOR nudi subvencije kamata kroz NPOO i kredite s nižom maržom, a u suradnji s Europskom investicijskom bankom osigurava i sredstva usmjerena na zelena ulaganja malih i srednjih poduzeća. Komercijalne banke poput PBZ-a, ZABE i Erste banke plasiraju sredstva iz europskih linija te uvode vlastite ESG proizvode. PBZ leasing, primjerice, uz podršku EBRD-a usmjerava dio portfelja isključivo u zelenu opremu i tehnologije, što korisnicima donosi brži postupak i povoljnije uvjete. Uz to, uveden je i VSME standard, pojednostavljeni europski okvir izvještavanja koji nudi malim i srednjim poduzećima jednostavan način da bankama i kupcima pokažu podatke koje traže.
Najčešće se u praksi koriste tri modela. Prvi je zeleni kredit ili projektno financiranje za jasno definirane zelene projekte, gdje je prednost niža kamata, subvencija i dulji rok otplate. Drugi je spomenuti Sustainability-Linked kredit, vezan uz ciljeve koji mogu uključivati ne samo okolišne pokazatelje, već i društvene, poput sigurnosti na radu ili rodne ravnoteže. Treći je leasing, koji sve češće nosi “zelenu kvotu” i donosi brže odobravanje kad se financira energetski učinkovita oprema ili električna vozila. Za male poduzetnike tipični iznosi koje traže kreću se od nekoliko stotina tisuća eura pa do pet milijuna, što pokriva ulaganja u solare, rekonstrukciju postrojenja, modernizaciju strojeva i digitalizaciju procesa.
Na domaćem tržištu financijski instrumenti nisu usmjereni samo na okoliš, već i na društveni utjecaj. Dostupni su različiti oblici financiranja. Kredit za zelenu gradnju namijenjen je projektima energetski učinkovite izgradnje i renovacije objekata, dok su zeleni krediti za solarne elektrane usmjereni na proizvodnju obnovljive energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Za veće investicije s jasnim okolišnim ciljevima postoji održivo projektno financiranje, koje se temelji na realizaciji projekta s mjerljivim okolišnim utjecajem. KPI-jevi bi trebali biti značajni za poslovanje i povezani s ukupnim vašim ESG ciljevima.
Dodatno, dostupni su dugoročni krediti sa zelenom ili socijalnom namjenom, primjerice za ulaganja u zeleni transport, obnovljive izvore energije ili unapređenje energetske učinkovitosti proizvodnih procesa. Financiranje s društvenim utjecajem obuhvaća investicije u zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, obrazovanje, socijalno stanovanje i turizam, kao i projekte zapošljavanja teško zapošljivih ili marginaliziranih skupina. Za manje projekte, mikrokrediti nude priliku stvaranja novih radnih mjesta, poticanja žena u poduzetništvu, inovatora i poduzetnika u slabije razvijenim područjima.
Poseban oblik potpore predstavljaju krediti uz kapitalni rabat – djelomični otpis glavnice putem HAMAG-BICRO-a i HBOR-a – s naglaskom na ulaganja u obnovljive izvore energije, uključivanje ranjivih skupina na tržište radne snage, te infrastrukturu otpornu na klimatske promjene i projekte usklađene s principom „ne nanosi značajnu štetu” (DNSH) okolišnim ciljevima. Dostupna su i bespovratna sredstva Modernizacijskog fonda, Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. za ulaganja u OIE, ranjive skupine, istraživanje, razvoj i inovacije tehnologija povezanih s okolišem, putem inovacijskih vaučera, poziva za dodjelu bespovratnih sredstava projektima MSP-ova koja djeluju u skladu s Strategijom pametne specijalizacije – S3 ili sukladno Planovima industrijske tranzicije triju regija Panonska, Sjeverna i Jadranska Hrvatska.
Imamo na tržištu Hrvatske i primjere ESG ulaganja velikih društveno odgovornih korporacija putem nagradnih natječaja za MSP-ove, kojim se žele podići konkurentnost MSP-ova kroz različita poticajna rješenja za jačanje energetske učinkovitosti – od financiranja solarnih elektrana, električnih punionica, budžeta za oglašavanje i brojnih drugih.
Ujedno, investitori rizičnog kapitala (Venture Capital) ističu da su najveće koristi povezane s uspješnom komercijalizacijom startupova koji integriraju ESG aspekte u svoje poslovanje.
Što je u susjedstvu?
U susjedstvu su također prisutni slični alati od prekograničnih EU programa do instrumenata EIB-a i EBRD-a putem lokalne partnerske banke. Primjer takvog alata je program „Go Digital in Western Balkans”, koji je usmjeren na poboljšanje poslovne konkurentnosti, produktivnosti te digitalizacije poslovanja i opskrbnog lanca, uz ostvarenje ESG ciljeva održivosti („zelenih” ciljeva) te razvoja digitalnih vještina i uključivosti. Program je namijenjen MSP-ovima iz svih sektora koje financira EBRD u gospodarstvima zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija).Ujedno je prisutan i SME Go Green program EBRD-a te nudi tehničku pomoć, kao i nepovratna sredstva za investicije u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i održivost, pomažući MSP-ovima da postanu konkurentniji i usklade se s EU standardima.
Pet koraka do „zelenijeg“ financiranja
Prvi korak je kvalitetan tranzicijski plan.
Tranzicijski plan mora imati definirane elemente kao što su strategija, upravljanje, financijske komponente, mjerljivi pokazatelji i nositelji mjera, te praćenje napretka. Plan treba biti usklađen s SBTi (The Science Based Targets initiative) inicijativom koja pomaže organizacijama (kompanijama, financijskim institucijama) da postave ciljeve smanjenja emisija u skladu s najnovijom klimatskom znanošću, kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma.
Vodič za izradu tranzicijskih planova prema ESRS E1-1 (sažetak prema EFRAG Implementation Guidance V1.13)
Drugi korak je jasan opis projekta i očekivanih učinaka.
Detaljna samoprocjena investicije u odnosu na okoliš i društvo – provjerite svoju investiciju na Upitniku samoprocjene od HBOR-a, ona vam daje već snažnu sliku gdje ste i da li vaša investicija zadovoljava sve okolišne i društvene zahtjeve. Identificirajte klimatske, okolišne i društvene rizike i utjecaj vaše investicije. Je li vaša infrastruktura otporna na klimatske promjene te projekte usklađene s principom „ne nanosi značajnu štetu” (DNSH) okolišnim ciljevima, radni uvjeti u vašem poslovanju, pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjenje pokretljivosti, uključivost ranjivih skupina i dr.
Banka ne želi dugačke elaboracije, ali treba znati što planirate, koliki će biti troškovi i kakav rezultat očekujete. Ako možete dokazati proračunima/elaboratima/energetskim iskaznicama da ćete smanjiti potrošnju energije za 20 posto ili emisije CO₂ za 200 tona godišnje, već ste napravili pola posla.
Primjer:
„Planiramo instalaciju solarne elektrane od 250 kW na krovu proizvodne hale, što će pokriti 40% naše godišnje potrošnje električne energije.”
„Modernizacijom linije za pakiranje smanjit ćemo potrošnju električne energije za 22% i povećati kapacitet proizvodnje.”
„Ulaganjem u sustav LED rasvjete smanjujemo troškove energije za 60% i poboljšavamo radne uvjete u pogonu.”
Dokazivanje brojkama. Računi za energiju, ponude dobavljača ili jednostavan energetski pregled daju čvrstu podlogu. Umjesto općih tvrdnji, dokažite koliko ćete konkretno uštedjeti. To je jezik koji investitori najbolje razumiju.
Primjer:
„Prema računima iz 2024., godišnja potrošnja električne energije iznosi 1,2 milijuna kWh. Očekujemo smanjenje od 280 tisuća kWh godišnje.”
„Procjena dobavljača pokazuje da će novi strojevi smanjiti potrošnju vode za 18% u odnosu na postojeće.”
„Energetski pregled izradio je ovlašteni inženjer, a prema izvještaju očekuje se smanjenje emisija CO₂ za 210 tona godišnje.”
Treći korak je odabir pravog financijskog instrumenta.
Za ulaganja u solare ili strojeve često je najprikladniji zeleni kredit preko HBOR-a i komercijalne banke. A za nabavu opreme i vozila leasing kuće sve češće nude posebne “zelene” linije.
Provjera subvencija i garancija. HBOR nudi subvencionirane kamate kroz NPOO, dok EIB i EBRD osiguravaju garancije koje olakšavaju uvjete. To često znači razliku od pola do cijelog postotnog boda u kamati.
Kvalitetna investicijska studija koja prikazuje varijanta rješenja promatranih financijskih instrumenata i/ili bespovratnih sredstava te izbor financijski, ekonomski, društveno i okolišno najpovoljnijeg rješenja. Time vaša investicija zadovoljava elemente održivosti.
U brzorastućim i dinamičnim industrijama ne treba vas iznenaditi da bespovratna sredstva često nisu optimalan instrument za zatvaranje financijske konstrukcije investicija. Dugotrajni postupci prijave, evaluacije i odobravanja mogu usporiti realizaciju projekata te smanjiti konkurentsku prednost poduzetnika. Nasuprot tome, inovacije i modernizacija zahtijevaju brze i prilagodljive izvore kapitala – poput povoljnih kreditnih linija, fondova rizičnog kapitala ili kombiniranih modela financiranja – jer upravo tržište diktira tempo i smjer tranzicije.
Četvrti korak podrazumijeva prezentaciju kompletnog životnog vijeka investicije ulagačima, strateškim partnerima, bankama i drugim potencijalnim financijerima. Cilj je jasno prikazati financijske, operativne i strateške aspekte projekta kako bi se osiguralo povjerenje i podrška svih ključnih dionika.
Peti korak uključuje provedbu investicije te transparentno izvještavanje o svim izvršenim aktivnostima. Cilj je osigurati jasnu vidljivost rezultata projekta za ulagače, partnere i financijere, te održati povjerenje i odgovornost.
Greške koje poskupljuju financiranje
Najvažnije je shvatiti da investitor danas traži isto što i vi – sigurnost da će projekt donijeti rezultate. Ako to možete dokazati jednostavno i brojkama, zeleno financiranje postaje puno dostupnije i jeftinije.
Tko jasno pokaže koliko energije štedi, koliko emisija smanjuje i koliki je povrat ulaganja, u startu ima jaču poziciju. To znači da je priprema dokumentacije – računa, energetskih pregleda, ponuda i planova – jednako važna kao i sama ideja. Tvrtke koje odaberu prave instrumente, provjere dostupne subvencije i pametno postave ciljeve mogu pregovarati o nižim maržama i duljim rokovima, a one koje izvještavaju prema VSME standardu mogu izbjeći administrativne barijere.
Česte greške koje poskupljuju financiranje su nejasan “zeleni narativ” bez brojki, KPI ciljevi preniski ili nerelevantni te lutanje po administrativnim labirintima. Rješenje je – kvantificirajte učinke, koristite standarde (LMA), tražite checkliste od banaka/HBOR-a, angažirajte konzultanta samo gdje treba.
Širi kontekst: EU standardi i tržišni trendovi koji rade u vašu korist
EU želi mobilizirati ≥ 1 bilijun € održivih ulaganja (Zeleni plan) i sve više kanala usmjerava u MSP-ove kroz garancije i ciljane linije. Hrvatska već “vuče” koristi dio kroz HBOR / EIB / EBRD aranžmane. Banke moraju integrirati ESG rizike u odobravanje i praćenje kredita (EBA smjernice), što daje legitiman okvir za cjenovne poticaje kad je rizik niži. MSP-ovima je olakšano izvještavanje, da bi mogli odgovoriti na upite banaka, investitora, partnera i velikih kupaca bez prekomjernog administrativnog troška.
Održivost danas nije samo vrijednost koja se dobro uklapa u komunikaciju, nego konkretna ekonomska prednost. Tvrtke koje mogu kvantificirati učinke i uredno izvještavati dobit će povoljniji novac, lakše će financirati rast i učvrstiti svoju konkurentsku poziciju. Za male poduzetnike to u praksi znači kombinaciju povoljnih HBOR i EU linija, kredita vezanih uz ESG ciljeve i leasinga za brzu nabavu zelene opreme i vozila. Održivost dakle nije trošak, nego ulaznica do kapitala koji je jeftiniji, dostupniji i sve češće rezerviran upravo za one koji razmišljaju dugoročno.
Mirela Glavaš, PRO-MAP d.o.o. / Irena Banić, HGK-ŽK Otočac
Projekt LEAD se realizira zahvaljujući podršci EmBRACE projekta za unaprjeđenje konkurentnosti mikro i malih poduzeća koji provodi HAMAG-BICRO, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Projekt je sufinanciran sredstvima Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027 Programa. Sadržaji u okviru LEAD projekta izrađeni su uz pomoć Europske unije.
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English